Zubni apsces

Koje vrste zubnog apscesa postoje?

Postoji više vrsta zubnog apscesa – periapikalni, parodontalni i gingivalni apsces. Različite vrste zubnog apscesa razlikuju se prema lokalitetu  – endodont, parodont ili perikoronarni prostor. Ovisno o mjestu gdje se proces pojavio potječe i naziv upale. Za dijagnozu je potrebno usnimiti zubni rendgen.

Gdje se javlja i kako se manifestira?

Zubni apsces najčešće zahvaća vršak korijena zuba. Javlja se kada se naruši oralna flora u ustima radi velike prisutnosti patogenih mikroorganizama. Manifestirat će se kao gnojni prištić na zubnom mesu. Iz nje se može drenirati upalni sadržaj. Prati ga oteknuće, crvenilo, slabina, bol i povišena tjelesna temperatura. 

Kada potražiti pomoć stomatologa?

Zubni apsces je hitno stomatološko stanje kada je potrebna brza pomoć stomatologa. Za postavljanje sigurne i precizne dijagnoze posjetite nas u Dentus perfectus stomatološkoj ordinaciji. Ukoliko procjenimo da je zub moguće spasiti potrebno je započeti endodontsko liječenje zuba. U nekim slučajevima potrebno je započeti antibiotsku terapiju. Neliječenjem pacijenti riskiraju vitalne komplikacije općeg zdravlja. Odgađanjem liječenja javlja se rizik od gubitka zuba. Naš stomatolog provodi klinički pregled i rendgenski pregled za lokalizaciju i uvid u stanje patogenog procesa.

Što predstavlja rizik za zubni apsces?

-Kariogene bakterije i dentobakterijski plak prodiru kroz dentin i dopiru u unutrašnje dijelove zuba i zubnog živca gdje započinje upala.

-Bolesti desni (gingivitis i parodontitis) uzrokuju stvaranje parodontnih džepova kroz koje se bakterije šire i napreduju sve do korijena zuba.

-Ozljede zuba (pukotine, lom) i mikropukotine na zubu omogućavaju ulazak bakterija u unutrašnjost zuba.

Koji su najčešći simptomi?

Bol i pulsiranje pojačava se na dodir, pritisak ili pri zagrizu.

Oticanje se može razviti oteklina na desnima, obrazu ili čeljusti.

Smetnje u govoru i gutanju.

Crvenilo i osjetljivost na području apscesa ili okolnog tkiva.

Neugodan okus i zadah u ustima.

Povišena temperatura i opći osjećaj slabosti.

Asimptomatske promjene kada kod reakcije tkiva nema simptoma upalu je moguće prepoznati isključivo po patološkim promjenama.

Karijes na zubu, oštećenja zuba, dotrajali ispuni, bolesti desni i slaba oralna higijena su preduvjeti za razvoj zubnog apscesa. 

Kako se liječi?

O liječenju i terapiji će odlučiti stomatolog nakon uvida u stanje upale. Nastojimo očuvati svaki zub kada god za to postoji mogućnost. Ukoliko je situacija takva da zub nije moguće spasiti uslijed kronične upale savjetovat ćemo vađenje zuba. Potražite stručnu pomoć na vrijeme kako bi započeli s liječenjem zuba.

• Antibiotska terapija
• Dreniranje 
• Endodontsko liječenje korijena zuba
• Revizija liječenja korijena
• Kirurški zahvat apikotomija
• Vađenje zuba

Što nakon završenog liječenja zuba?

Nakon liječenja ponekad je dovoljno postaviti kompozitni ispun, no kod svih većih oštećenja krune zuba potrebno je uz pomoć zubne stomatološke protetike ojačati zub kako bi zub nastavio izvrašavati sve svoje funkcije i kako bi ojačali izliječen zub. Postoji nekoliko opcija – zubne krunice ili zubni most.

Koje su moguće opasnosti?

Mogu uzrokovati vitalne opasnosti širenjem na udaljene organe. Neke od komplikacija uključuju sepsu, bakterijski meningitis, apsces mozga, trombozu sinusa, oteklinu vjeđa, upalu temporalne kosti i infekcija kosti (osteomijelitis). Pacijent je životno ugrožen.

Kako spriječiti nastanak zubnog apscesa?

Redovita oralna higijena. Temeljito četkanje zubi (2–3 puta dnevno), čišćenje međuzubnih prostora i korištenje antiseptičkih tekućina za ispiranje usta.

Godišnji pregledi kod stomatologa. 1-2x godišnje ili prema preporuci stomatologa; rano otkrivanje i saniranje karijesa i bolesti desni smanjuje rizik.

Pravovremeno uklanjanje karijesa na zubu. Uklanjanjem bakterija iz zuba spriječava se širenje bakterija u unutrašnje dijelove zuba.

Brza reakcija na bol ili promjene na zubu. Ako se primijeti neobična bol, oticanje ili krvarenje desni, važno je odmah posjetiti stomatologa.

Autor članka: Vedran Šebečić, dr.med.dent.