Gingiva pod povećalom stomatologa

Što je gingiva?

Gingiva (desni) je keratinizirano meko i ružičasto tkivo koje prekriva korijen zuba, vratove zuba i alveolarnu kost. Gingiva okružuje cervikalni dio zuba i u idealnom slučaju prati liniju osmijeha. Oštećenje gingive može uzrokovati gubitak zuba. Najčešće bolesti parodonta su gingivitis i parodontoza. Parodontoza je kronični oblik gingivitisa koji može dovesti do gubitka zubi i zubne kosti. 

Čemu služi gingiva?

Štiti zube od vanjskih utjecaja, drži ih čvrsto na mjestu te čini dio oralne sluznice u usnoj šupljini. Zdrava gingiva služi za stabilnost i zaštitu zubi, zubne kosti i za imunološki odgovor organizma. Osigurava protok krvi i prehranu tkiva. Gingivitis predstavlja rizik za gubitak zubi i zubne kosti. Gingiva se održava zdravom uz pomoć redovite oralne higijene.

• Slobodna gingiva
• Interdentalna gingiva
• Pričvrsna gingiva

Gingiva čini dio parodonta zajedno sa cementom korijena, alveolarnom kosti i parodontalnim ligamentom.

Kako se objašnjava estetska uloga gingive?

Ima estetsku ulogu. Njome se postiže idealan odnos crveno-bijele estetike osmijeha. Crvena boja odnosi se na gingivu, a bijela boja na zube. Svaki nedostatak i nastalo oštećenje može predstavljati izazov za postizanje optimalnih estetskih rezultata u izradi stomatoprotetskih radova. 

Kako se održava zdrava gingiva?

• Detaljna oralna higijena kod kuće.
• Korištenje oralnog tuša, zubog konca i usne vodice svaku večer.
• Profesionalna oralna higijena u ordinaciji.

Preporučamo Sensodyne Rapid Relief pastu za osjetljive zube. 

Kakvu anatomiju ima gingiva?

Gingivu zajedno čine slobodna gingiva, vezana gingiva i interdentalne papile. Sastoji se od epitela i vezivnog sloja sa krvnim žilama i živčanim završecima. Radi obilne prokrvljenosti ima ružičastu boju. 

Što je gingivalna recesija?

Gingivalna recesija označava recesiju ili povlačenje gingive s površina zuba. Zdrava gingiva pruža zaštitu od vanjskih utjecaja. Oštećena gingiva radi oštećenja više ne štiti zub od vanjskih utjecaja. Kod oštećene gingive zubni vrat postaje izložen vanjskim utjecajima. Povećava se rizik od nastanka karijesa na korijenu zuba.

Gingivalna recesija je razlog zašto pacijenti često osjećaju intenzivnu osjetljivost i bol pri svakom kontaktu sa toplim ili hladnim tekućinama, prilikom pritiska te tijekom svakodnevnog četkanja zubi.

Što je gingivalna hipreplazija?

To je stanje kada se javlja prekomjerni rast i povećanje tkiva desni. Hiperplazija može zahvatiti jedan zub, više zubi ili sve zube. Hiperplaziju mogu izazvati određeni lijekovi, medicinska stanja, slaba oralna higijena i neuravnoteženost hormona, uz genetske predispozicije. Preporuča se korištenje zubnog konca i redovita profesionalna higijena zubi i desni. 

Zašto nastaje gingivitis?

Nakupljanjem dentalno-bakterijskog plaka gingiva postaje upaljena. To stanje nazivamo gingivitis. Zubni plak stvara se uslijed slabe i nedovoljne oralne higijene. Zubni plak uklanja se pranjem zubi. Kroz 12 sati zubni plak prelazi u zubni kamenac ukoliko se u međuvremenu ne ukloni. To znači da ako zubi nisu prani unutar 12 sati, javit će se nove, tvrdokorne nakupine zubnog kamenca na zubima koje nije moguće samostalno ukloniti sa zubi. Ukloniti ih može isključivo stomatolog. To predstavlja opasnost za desni radi štetnog utjecaja bakterija.

Kako se potvrđuje prisutnost upale?

Dijagnoza gingivitisa vidlljiva je već kliničkim pregledom interdentalnih papila. Dijagnoza se potvrđuje mjerenjem dubine džepova i provjerom stanja zubne kosti uz pomoć rendgenske snimke.

Kako prepoznati simptome gingivitisa?

Prvi znakovi gingivitsa manifestiraju se kao: 

• Zadah
• Krvarenje desni prilikom oralne higijene
• Moguća je promjena boje zubnog mesa iz ružičaste u žarko crvenu
• Oteklina
• Bol dužinom cijele čeljusti

Koje su posljedice gingivitisa?

Posljedice gingivitisa mogu trajno oštetititi i unazaditi oralno zdravlje. Neke od posljedica uključuju trajno i nepovratno povlačenje zubnog mesa, rizik od karijesa na korijenu zuba, propadanje zubne kosti, klimave zube, gubitak zubi.

Posljedice gingivitisa nisu ograničene isključivo na oralno zdravlje, već mogu izazvati i ozbiljne zdravstvene poteškoće.

Kako se liječi gingivitis?

• Profesionalna higijena zubi. Za liječenje gingivitisa za početak se preporuča čišćenje zubnog kamenca, pjeskarenje i poliranje zubi. 
• Kiretaža zubi. Ukoliko je bolest uznapredovala postoji mogućnost da će biti potrebno dubinsko čišćenje poznato i kao kiretaža zubi. Ono se provodi u 2 dolaska i može uključivati antimikrobnu terapiju. 
• Operativni zahvati. Ukoliko se nakon tretmana ne postigne željeni rezultat preostalo liječenje može uključivati operativne zahvate (npr. presađivanje desni, augmentacija zubne kosti i regenerativni tretmani).

Što ako se ne započne s liječenjem?

Gingivitis je početni oblik bolesti desni. Ukoliko se ne započne s liječenjem na vrijeme, postoji opasnost da gingivits napreduje do kroničnog oblika bolesti tzv. parodontitis. 

Može li se parodontitis izliječiti?

Parodontitis nije moguće izliječiti već se radi na tome da se zaustavi daljnji napredak bolesti i nastoji se izravno djelovati na simptome. Parodontitis je kronična bolest koja predstavlja rizik za plodnost i trudnoću, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rizik od Alzheimerove bolesti. 

Koje su preporuke za održavanje oralnog zdravlja?

• Redovni kontrolni pregledi i profesionalna higijena zubi svakih 6 mj ili po preporuci stomatologa. 
• Detaljna oralna higijena kod kuće.

Što preporuča stomatolog?

• Koristite tehnike navlačenja zubnog mesa na zube prilikom četkanja.
• Održavajte čište međuzubne prostore.
• Koristite antibakterijske usne vodice po preporuci stomatologa.
• Oralni tuš i usna vodica su obavezni.
• Desni četkajte mekom četkicom za zube.
• Redovito uklanjajte zubni kamenac kod stomatologa.

Autor članka: Vedran Šebečić, dr.med.dent.

Zašto odabrati Dentus perfectus stomatološku ordinaciju?